Riječ urednika uz početak objavljivanja hrvatskog prijevoda
Što bi to točno sustavna teologija trebala obuhvatiti?
Lewis Sperry Chafer u predgovoru svoje Sustavne teologije poziva čitatelja da pogleda kojim se temama u takvim knjigama daje premalo prostora. Gdje pripada ono što Pismo govori o Božjem planu kroz povijest?
Kako se nauk o Crkvi kao Kristovu tijelu povezuje s duhovnim životom vjernika? Kakvo mjesto u cjelini kršćanskog nauka imaju proroštva i Kristova sadašnja služba na nebu? Ta pitanja daju dobar razlog da čitanje njegova djela započnemo upravo čitanjem Chaferova autorskog predgovora zajedno s njegovim prvim tematskim odjeljkom, „Božji plan vjekova”.
Zašto Chafera čitamo uz Hodgea

Lewis Sperry Chafer (1871.–1952.) rođen je u Rock Creeku u američkoj saveznoj državi Ohio. Na Oberlinu je studirao glazbu, a u kršćanskoj je službi isprva vodio glazbu na evangelizacijskim skupovima. Poslije je djelovao kao pastor, evangelizator i učitelj na biblijskim konferencijama.
Među njegovim učiteljima posebno mjesto imao je C. I. Scofield, kojega je 1923. naslijedio kao pastor u Dallasu. Godinu poslije Chafer je osnovao učilište koje danas poznajemo kao Dallas Theological Seminary. Ondje je predavao sustavnu teologiju i bio prvi predsjednik učilišta, od njegova otvaranja 1924. do svoje smrti 1952. library.dts.edu
Chaferov najvažniji teološki doprinos bila je osmosveščana Sustavna teologija, objavljena 1947. i 1948. U njoj je klasičnom premilenijskom dispenzacionalizmu dao razrađen sustavni oblik. Razlikovanje Izraela i Crkve utječe na to kako tumači biblijska obećanja i Kristovo buduće kraljevstvo, dok u nauku o spasenju i kršćanskom životu osobito ističe Božju milost, sigurnost spasenja i djelovanje Duha Svetoga.
Ta širina objašnjava zašto je djelo važno i čitatelju koji Chafera poznaje ponajprije po njegovu tumačenju proroštava. U njemu može vidjeti kako Chafer povezuje Božji naum kroz povijest s pitanjima vjere i svakodnevnog života vjernika. dtslib.dts.edu
U nedavnoj objavi predstavili smo Charlesa Hodgea i njegov način povezivanja biblijskih tekstova. Hodge u okviru teologije saveza naglašava kontinuitet Božjega naroda kroz Stari i Novi zavjet. Pritom očekuje buduće obraćenje Židova kao naroda.
Chafer razlikuje Izrael i Crkvu te očekuje da će se obećanja dana Izraelu kao narodu ispuniti upravo njemu. Ta se razlika može pratiti u konkretnom pitanju. Kad Pavao u Rimljanima 11 govori o budućnosti Izraela, što iz tih riječi proizlazi za obećanja dana Izraelu u Starom zavjetu? Čitanje obaju autora pomaže nam vidjeti na kojem se koraku njihovi odgovori razilaze. ccel.org
Izbor sugovornika za Hodgea ovisi o pitanju koje želimo istražiti. Charles C. Ryrie u knjizi Basic Theology daje pristupačan pregled dispenzacionalističke teologije, a Arnold G. Fruchtenbaum u Israelology: The Missing Link in Systematic Theology izravnije ulazi u raspravu s Hodgeom o Izraelu, Crkvi i biblijskim obećanjima.
Među novijim cjelovitim djelima Norman L. Geisler u svojoj Systematic Theology daje više prostora filozofskoj argumentaciji, dok Rolland McCune u djelu A Systematic Theology of Biblical Christianity izlaže kršćanski nauk iz baptističke dispenzacionalističke perspektive. Sve ovo navedeno su izuzetna djela koja vam rado preporučam za dublje proučavanje Svetoga pisma i za mnoga pitanja koja se ovdje otvaraju. www.moodypublishers.com
Chafera smo odabrali zbog povijesnog mjesta njegova djela i širine njegova pothvata. Kao protuteža Hodgeu, njegova nam Sustavna teologija omogućuje vidjeti kako drukčije razumijevanje Izraela, Crkve i budućeg kraljevstva mijenja raspored i naglaske u izlaganju kršćanskog nauka. Vrijednost te usporedbe vidjet ćemo ondje gdje možemo otvoriti iste biblijske odlomke i odvagnuti razloge koje svaki autor daje za svoje čitanje.
Prvo ćemo objaviti Chaferov predgovor
U početnom dijelu autorskog predgovora Chafer povezuje poznavanje biblijskog nauka s duhovnim životom i pripremom za službu. Od studenta teologije očekuje da sam istražuje Pismo, provjerava što je primio od svojih učitelja i nastavi učiti nakon završetka školovanja. To je poticaj svakome tko želi bolje razumjeti ono što vjeruje i jasnije to prenijeti drugima.
Za Chafera je proučavanje biblijskog nauka cjeloživotna zadaća. U predgovoru uspoređuje teologa s astronomom. Astronom se služi otkrićima svojih prethodnika, ali se i sam vraća promatranju neba kako bi provjerio što je od njih naučio. Tako i čitatelj može zahvalno primiti pomoć učitelja i knjiga, a zatim se vratiti samom Pismu i ispitati na čemu njihovi zaključci počivaju. Chafer taj poziv upućuje ponajprije studentima i budućim propovjednicima, ali on vrijedi za svakoga tko želi rasti u poznavanju Božje riječi.
U odjeljku „Božji plan vjekova” Chafer prelazi s pitanja kako proučavati Pismo na pitanje kako povezati ono što čitamo u različitim dijelovima Biblije. Za njega je važno uočiti kome su pojedine zapovijedi i obećanja upućeni, u kojem su povijesnom trenutku dani i kakvo mjesto imaju u cjelini Božjega nauma. Tu se već vidi kako njegov dispenzacionalistički pristup djeluje u praksi. Dok ga čitamo, možemo provjeriti kako obrazlaže razlike među biblijskim razdobljima i kako ih povezuje u jednu povijest Božjega djelovanja.
Ovo je poveznica za: Lewis Sperry Chafer · Sustavna teologija · Prvi nastavak hrvatskog prijevoda
Autor i urednik: Branko Gotovac