Zašto danas čitati Charlesa Haddona Spurgeona?

Riječ urednika uz početak objavljivanja hrvatskog prijevoda djela The Treasury of David

Postoje knjige kojima se vraćamo ne zato što u njima tražimo nešto novo, nego zato što nas uvijek iznova vraćaju onome što je trajno. Za mene je jedna od takvih knjiga Davidovo blago (The Treasury of David), veliko djelo Charlesa Haddona Spurgeona posvećeno tumačenju biblijskih Psalama.

Spurgeon je bio jedan od najpoznatijih propovjednika devetnaestoga stoljeća. Njegova propovjednička služba u Londonu, osobito u Metropolitan Tabernacleu, ostavila je dubok trag u povijesti evanđeoskoga kršćanstva. Ipak, ono što me kod njega najviše privlači nije njegova poznatost, nego način na koji pristupa Svetome pismu. On ne čita Bibliju samo kao predmet teološkog istraživanja. Čita je kao čovjek koji vjeruje da kroz njezine stranice govori živi Bog.

Upravo se to posebno osjeća u njegovu tumačenju Psalama.

Psalmi nisu samo drevna hebrejska poezija. U njima susrećemo vjeru i sumnju, radost i žalost, pokajanje i zahvalnost, strah i pouzdanje. U njima čujemo vapaj čovjeka koji prolazi kroz nevolju, ali i pjesmu onoga koji je upoznao Božju vjernost. Oni nas uče moliti kada nemamo riječi, nadati se kada ne vidimo izlaz i slaviti Gospodina čak i onda kada okolnosti ne pružaju mnogo razloga za radost.

Spurgeon je to dobro razumio. Njegovo Davidovo blago nije tek niz objašnjenja pojedinih biblijskih stihova. Ono je istodobno tumačenje Pisma, zbirka duhovnih razmišljanja, riznica misli kršćanskih pisaca i pomoć onima koji žele dublje razumjeti Božju riječ.

Djelo nastalo iz ljubavi prema Psalmima

Spurgeon je na ovom djelu radio približno dvadeset godina. Dijelovi njegovih tumačenja izlazili su u časopisu The Sword and the Trowel, a zatim su postupno objedinjavani u sveske. Posljednji od sedam svezaka objavljen je 1885. godine.

Nije riječ o knjizi nastaloj u žurbi. Iza nje stoje godine čitanja, proučavanja, uspoređivanja i osobnog razmišljanja. Spurgeon je u svoje izlaganje uključio i brojne ulomke drugih kršćanskih autora, od ranijih stoljeća do svojega vremena. Tako je nastalo djelo u kojemu se susreću osobno iskustvo propovjednika, bogatstvo kršćanske književnosti i, iznad svega, tekst Svetoga pisma.

Posebno je dirljivo što je dio tog rada nastajao tijekom njegovih bolesti. Kada nije mogao propovijedati, nastavljao je služiti pisanjem. O tome govori i u vlastitom Predgovoru koji donosimo nakon ovih uvodnih riječi.

Zašto mi je Spurgeon posebno drag

Čitateljima ovoga portala nije nepoznato da Svetome pismu pristupam iz dispenzacionalne perspektive. Vjerujem da Božja obećanja treba ozbiljno shvatiti u njihovu povijesnom, gramatičkom i proročkom kontekstu te da Božji naum s Izraelom nije jednostavno nestao niti se iscrpio u povijesti Crkve.

Zato mi je Spurgeon zanimljiv i iz još jednog razloga.

Iako Spurgeon nije bio dispenzacionalist, u vremenu kada su mnogi biblijska obećanja Izraelu tumačili gotovo isključivo duhovno, on je otvoreno govorio o budućoj obnovi židovskog naroda u njegovoj zemlji.

U propovijedi Obnova i obraćenje Židova, održanoj 16. lipnja 1864. na temelju Ezekiela 37, iznio je uvjerenje da proročki tekst govori o stvarnoj nacionalnoj obnovi Izraela, ali i o njegovoj duhovnoj obnovi. Za njega obećanje o povratku u zemlju nije bilo nešto što se smije jednostavno ukloniti alegorijskim tumačenjem.

To ne znači da su Spurgeon i dispenzacionalni tumači bili suglasni u svim pitanjima biblijskog proroštva. Nisu. Ali upravo mi je zato njegov primjer vrijedan. Pokazuje da ljubav prema Kristu, vjernost evanđelju i ozbiljno shvaćanje Božjih obećanja Izraelu nisu međusobno suprotstavljeni.

Kao kršćanin koji cijeni dispenzacionalno razumijevanje Pisma, ne moram se sa Spurgeonom slagati u svemu da bih od njega mnogo naučio. Naprotiv, posebno cijenim njegovu spremnost da slijedi ono što je smatrao jasnim značenjem biblijskoga teksta, čak i kada se to nije uklapalo u uobičajene teološke obrasce njegova okruženja.

Ipak, Davidovo blago ne objavljujemo kao knjigu o dispenzacionalizmu ili o proročanstvima o Izraelu. Objavljujemo ga zato što je riječ o iznimno bogatom tumačenju Psalama koje može koristiti svakome tko želi ozbiljnije proučavati Božju riječ.

Kako je nastao ovaj hrvatski prijevod

Prije više godina, tijekom mojega dugogodišnjeg boravka u Srbiji, jedan moj dragi suradnik i ja započeli smo prevoditi dijelove Spurgeonova Davidova blaga na srpski jezik.

Gotovo dvadeset godina proveo sam živeći i služeći među ljudima koje mi je Gospodin stavio na put. Bile su to godine u kojima sam mnogo toga vidio i doživio, godine u kojima je Božje djelo raslo i donosilo plodove. Ali kada se danas osvrnem na to razdoblje, prije svega vidim koliko je Gospodin radio na meni samome.

Poučavao me, ispravljao, disciplinirao, pokazivao mi moje slabosti i uvijek iznova otkrivao svoju milost. Učio me ljubiti, opraštati, biti strpljiv i pouzdati se u njega. I još me uči.

Zato na te godine ne gledam prvenstveno kao na ono što sam ja učinio za Gospodina, nego kao na vrijeme u kojemu je Gospodin, u svojoj dobroti i vjernosti, mnogo učinio u meni i za mene.

Upravo je u tom razdoblju nastao i naš prvi prijevod dijelova Davidova blaga. Danas mu se vraćam sa zahvalnošću, želeći da ono što je meni bilo na blagoslov postane dostupno i drugim čitateljima.

Ovaj hrvatski prijevod stoga nije samo nastavak jednoga davno započetog prevoditeljskog posla. Za mene je on i podsjetnik na godine Božje strpljivosti, vjernosti i milosti.

Poziv na zajedničko čitanje

Moja je želja da Davidovo blago ne ostane samo još jedan niz tekstova na internetu.

Volio bih da postane poticaj za osobno čitanje Psalama, za molitvu, za razmišljanje o Božjem karakteru i za dublje pouzdanje u Gospodina. Volio bih da posluži onima koji pripremaju biblijska proučavanja i propovijedi, ali jednako tako i svakome tko u tišini svojega doma otvara Sveto pismo tražeći utjehu, opomenu ili ohrabrenje.

Ne trebamo se sa Spurgeonom slagati u svakoj pojedinosti da bismo prepoznali ono najvrjednije u njegovu radu: duboko poštovanje prema Božjoj riječi i želju da čitatelja približi Kristu.

Zato vas pozivam da krenemo zajedno.

Najprije donosimo Spurgeonov vlastiti Predgovor, u kojemu objašnjava kako je djelo nastajalo i što je njime želio postići. Nakon toga započet ćemo s prvim psalmom, koji pred nas stavlja dva puta, dvije vrste života i dvije različite sudbine.

Neka nam ovo čitanje ne bude samo prigoda da steknemo više znanja, nego i poticaj da sve više ljubimo Gospodina, razumijemo njegovu Riječ i živimo u svjetlu njegove istine.

Neka sva slava pripadne Bogu.


Davidovo Blago

Charles H. Spurgeon

(19 Lipanj 1834 – 31 Siječanj 1892)

PREDGOVOR

Moj će predgovor imati barem jednu vrlinu – sažetost; teško mi je, naime, pripisati mu bilo koju drugu.

Prosvjetljujuće proučavanje Psalama donosi mi mnogo dobra i pruža mi sve veće zadovoljstvo. Obična zahvalnost obvezuje me da drugima prenesem dio te dobrobiti, a molim se da ih to potakne da i sami nastave tragati. Duboko me žalosti što o ovoj jedinstvenoj knjizi ne mogu ponuditi ništa bolje, ništa što bi potjecalo od mene; no činjenica da uopće imam što iznijeti ispunjava me pobožnom zahvalnošću milostivom Bogu. Dao sam sve od sebe, ali, svjestan mnogih nedostataka, iskreno bih želio da sam mogao učiniti više.

Ovo je izlaganje moje. Prije nego što sam ga napisao, savjetovao sam se s nekolicinom drugih autora kako bi mi pomogli u tumačenju i potaknuli me na razmišljanje. Ipak, mogu reći da su komentari moji; barem se iskreno nadam da je tako. Ne znam čini li ih to boljima ili gorima. Znam, međutim, da sam, dok sam ih pisao, tražio vodstvo odozgo, pa sada očekujem blagoslov i za njihovo objavljivanje.

Zbirka citata nastala je naknadno. Naime, tijekom čitanja naišao sam na toliko vrijedne građe da mi se činilo štetom odbaciti je. Pomislio sam da bi i drugima moglo koristiti ako sačuvam dijelove onoga što sam pročitao o pojedinim psalmima. Ta je zbirka ubrzo toliko narasla da su u ovom svesku predstavljeni samo odabrani primjeri, a ne najveći dio prikupljenoga.

Želio bih da čitatelj razumije jednu stvar i molim ga da je ima na umu: daleko od toga da podržavam sve što sam citirao. Nisam odgovoran za učenost i pravovjernost citiranih autora. Njihova su imena navedena kako bi svaki pisac mogao ponijeti svoj dio odgovornosti; različite sam autore citirao kako bi čitatelj imao pred sobom različita mišljenja. Vjerujem da se u upotrijebljenu građu nije uvuklo ništa loše; ako jest, onda je to previd.

Istraživanje za ovaj svezak oduzelo bi mi previše vremena da mi gospodin John L. Keys, moj prijatelj i prepisivač, nije tako predano pomogao u pretraživanju građe Britanskoga muzeja, knjižnice Dr. Williams’s Library i drugih riznica teološkoga znanja. Uz njegovu pomoć pregledao sam stotine knjiga u kojima često nije bilo ni retka vrijednog spomena; u drugim bi prilikama takvo traganje dalo izvanredne rezultate. Čitatelji malo znaju koliko je truda potrebno uložiti da bi se pronašao odlomak vrijedan pozornosti. U tome zasigurno nisam štedio truda; usrdno molim da iz njega proiziđe nešto dobro za moju braću u službi i za Crkvu u cjelini.

Napomene propovjednicima vrlo su jednostavne. Obrazovanim službenicima koji ovo čitaju dugujem ispriku što sam ih uvrstio u ovaj svezak. Ipak, skromno se nadam da će pomoći onima kojima su namijenjene: zauzetim propovjednicima laicima i onima čija su postignuća skromnija.

Ako ovaj svezak naiđe na odobravanje razboritih čitatelja, nadam se da ću, po Božjoj milosti, nastaviti raditi onim tempom kojim bude napredovalo moje istraživanje i koliko mi to dopuste pastirske dužnosti. Ako mi Bog sačuva život i podari snagu, sljedeći bi svezak najvjerojatnije mogao uslijediti za otprilike dvanaest mjeseci. Mogao bih dodati i ovo: dok su komentari plod mojega zdravlja, ostatak ovoga sveska nastao je za vrijeme moje bolesti. Kad god bi me uporna bolest spriječila u svakodnevnom propovijedanju, posegnuo bih za perom kao jedinim sredstvom kojim sam mogao učiniti nešto dobro. Da sam mogao, propovijedao bih; ali budući da mi je Gospodar uskratio povlasticu da mu služim na taj način, radosno sam prihvatio drugi način svjedočenja za njegovo ime. Neka me učini plodnim i na tom polju i neka njemu pripadne sva slava.


Na ovoj poveznici nalazi se: Spurgeon objava 2 – Psalam 1: Dva puta, dvije sudbine

Prijevod i obrada: Branko Gotovac, studeni 2026.


Primajte obavijesti o novim tekstovima

Prijavite se kako biste e-poštom primali obavijesti o novim biblijskim tekstovima, prijevodima i razmišljanjima objavljenima na stranici Potraga za Bogom. Prijava je besplatna, a odjaviti se možete u bilo kojem trenutku.