Autor: Branko Gotovac
Ponizite se dakle pod moćnom rukom Božjom, da vas On uzvisi u pravo vrijeme.
(I Petrova 5:6)
Dok ulazite u unutarnju odaju, u svoju sobu, na mjesto gdje ste sami sa našim Ocem Nebeskim, neka vam prvi zadatak bude zahvaljivanje Bogu za neizrecivu ljubav koja vas poziva da dođete k Njemu i da slobodno razgovarate s Njim.
Ako vam je srce hladno i mrtvo, sjetite se da kršćanstvo nije stvar osjećaja, već se prvo mora baviti voljom. Uzdignite svoje srce k Bogu i zahvalite Mu za sigurnost i pouzdanje koju imate da On gleda na vas i da će vas blagosloviti.
Takvim činom vjere poštujete Boga i odvraćate svoju dušu od toga da bude zaokupljena sobom.
Razmislite i o slavnoj milosti Gospodina našeg Isusa Krista, koji je voljan naučiti nas moliti i dati nam sklonost i težnju da to činimo.
Razmislite i o Duhu Svetom, koji je namjerno dan da u našem srcu viče: “Abba, Oče” i da pomogne našoj slabosti u molitvi.
Pet minuta provedenih na ovaj način ojačat će vašu vjeru za najvažniji rad u našim životima – molitvu u unutarnjoj odaji.
Još jednom kažem, počnite činom zahvaljivanja i hvalite Boga za mjesto molitve i obećanje blagoslova koji nas čekaju tamo.
PSALAM 6
1Zborovođi. Uz žičana glazbala. Na osmožičanoj harfi. Psalam Davidov.
GOSPODE, nemoj me koriti u gnjevu svojemu niti me u jarosti svojoj kažnjavati!
2Smiluj mi se, GOSPODE, jer ja sam iznemogao; iscijeli me, GOSPODE, jer se tresu kosti moje.
3I duša mi je potresena silno, a ti, GOSPODE, dokle ćeš?
4Vrati se, GOSPODE, izbavi dušu moju, spasi me radi milosrđa svojega!
5Jer nema u smrti na te spomena, tko li će te u Šeolu hvaliti?
6Iznemogoh u uzdasima svojim; svake noći svoju kupam postelju, suzama svojim ležaj svoj natapam.
7Od žalosti oko moje slabi, postara se zbog svih mojih neprijatelja.
8Odstupite od mene, svi koji bezakonje činite, jer GOSPOD je čuo glas plača mojega.
9Čuo je GOSPOD molbu moju, GOSPOD će primiti moju molitvu.
10Nek se postide i silno smetu svi neprijatelji moji; neka se vrate i postide učas!
Uvod i nadnatpis
Čitanjem ovog Psalma postaje nam jasno da je autor, David, imao grižnju savjesti jer je bio kriv za neki počinjeni grijeh. Ništa u ovom uvodnom natpisu prije Psalma ne daje nam nikakvu naznaku o čemu se radilo. Međutim, ukoliko pažljivo pročitamo ovaj psalam, a zatim pažljivo proučimo psalam 32, moguće je da je isti grijeh uzrokovao obje pjesme. Ako je to tako onda znamo da se radi o tome da je David uzeo ženu Urijinu za svoju ženu i prouzročio zavjeru koja će za rezultat imati smrt Urije (vidi 2.Sam 11-12; Ps.51).
Psalam 32 je napisan kao zahvala Gospodinu koji oprašta i koji se smiluje grešniku. David je očigledno psalam 32 napisao svjestan da mu je Gospodin oprostio i da je Božja naklonost ponovo s njim.
Čini se kao da psalam 6 odražava tjeskobu Davidove duše i duboku uznemirenost Davidovog duha dok se on bori da nekako prihvati i da živi sa svojim počinjenim grijehom (smrt Urije i uzimanje Batšebe za svoju ženu).
Iako se sve ovo lijepo uklapa želim naglasiti da se to meni čini ispravnim zaključkom i još jednom ponavljam da nam sam psalam 6 ne daje nikakve naznake o tome o kakvom se grijehu i okolnostima radi, Samo da je autor psalma David.
A ono što vidimo bez ikakve sumnje jeste grješnik koji vapi Gospodinu da ga obnovi i da mu se smiluje. Moli svog Gospodina da mu vrati Svoju naklonost.
Izlaganje
Psalam 6:1
GOSPODE, nemoj me koriti u gnjevu svojemu niti me u jarosti svojoj kažnjavati!
David je duboko svjestan svog grijeha. Teško mu je, zna da je kriv. Želi da Gospodin bude blag prema njemu i da ga u žestini svog gnjeva ne kazni onako kako je zaslužio njegov prijestup. Drugim riječima, molio se Gospodinu da ublaži kaznu koliko god je to moguće.
Jasno nam je rečeno: koga Gospod ljubi, toga i kažnjava; i šiba svakog sina kojeg prihvaća. Ako danas bilo koje Božje dijete sagriješi, Gospodin ne može učiniti ništa drugo nego ga kazniti.
Neka se stoga nitko ne moli da ga Gospodin ne kazni za njegove grijehe. To bi značilo moliti se protiv Božje volje. Ali itekako možemo zamoliti Gospodina da kazna bude što blaža – baš kao što je David učinio u ovom svom vapaju.
Ali, jedno nam mora biti potpuno jasno; Gospodin je pravedan sudac, On će donijeti pravednu presudu i kakva god da bude s naše točke gledišta presuda će biti čista i besprijekorna.
Možemo moliti za Njegovu milost i naklonost, možemo moliti da ublaži kaznu, ali naše srce moralo bi biti spremno da u konačnici kaže: Tebi, samomu Tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo u očima Tvojim: pravedan ćeš biti kada progovoriš, čist kada presudiš.
Psalam 6:2
Smiluj mi se, GOSPODE, jer ja sam iznemogao; iscijeli me, GOSPODE, jer se tresu kosti moje.
U stihu 2 odražava se učinak koji su grižnja savjesti i duboko uznemiren duh imali na fizičko tijelo psalmista.
On izjavljuje da je iznemogao, da treba iscjeljenje i da mu se kosti tresu. Čovjek može imati teret koji pritiska njegov um do te mjere da to utječe na živčani sustav i uznemiruje cijelo njegovo fizičko biće.
Svijest o nepravdi imala je takav učinak na Davida fizički. Spoznaja da je uzeo tuđu ženu i da je planirao smrt jednog od svojih hrabrih ratnika na frontu proganjala je kralja kroz duge, iscrpljujuće mjesece koji su uslijedili nakon njegovog grijeha. Njegova fizička snaga kroz vrijeme je popuštala pod strašnim teretom njegovog grijeha.
Psalam 6:3
I duša mi je potresena silno, a ti, GOSPODE, dokle ćeš?
Ne samo da je Davidovo tijelo bilo pogođeno tjeskobom njegove duše i zdravljem koje ga je napuštalo, već je i njegov duh bio jako uznemiren. Radost Gospodnja odavno ga je napustila. Grijeh koji je ušao u njegovu dušu prožimao je srž njegovog bića i donosio gorčinu u njegov duh. Sve ove stvari nesumnjivo su dovele Davida do točke ludila. Stoga je vapio: „A ti, GOSPODE, dokle ćeš?“
Psalam 6:4
Vrati se, GOSPODE, izbavi dušu moju, spasi me radi milosrđa Svojega!
Zatim je molio Gospodina da se vrati i izbavi njegovu dušu, da ga spasi zbog Svog milosrđa.
Slikovito rečeno, Gospodin je okrenuo leđa grešniku i prepustio ga njegovoj sudbini. Spoznaja njegovog duhovnog stanja navela je Davida da moli Gospodina da mu se vrati, da izbavi njegovu dušu iz njezina jadnog, bijednog stanja i da ga spasi zbog Svoje dobrote, i da mu ukaže Svoju milost i naklonost.
Ovu sliku David često oživljava. Sjetimo se kako u Psalmu 30 kaže: Gospode, dobrotom si me na goru čvrstu postavio; ali čim sakriješ lice svoje, sav se uplašim.
I ovdje kad kaže „Vrati se GOSPODE“ javlja nam se slika osobe koja odlazi i koju pjesnik zove da se vrati. Stihovi „izbavi dušu moju, spasi me“ samo pojačavaju izražaj straha koji pjesnik osjeća cijelim svojim bićem.
Još nešto ovdje želim naglasiti. David kaže: „spasi me radi milosrđa Svojega“. Ova riječ milosrđe je u originalnom hebrejskom tekstu riječ „česed“, a to je riječ koja se u hebrejskom Starom zavjetu koristi dvjesto pedeset puta. Jasno vam je stoga da bi njeno objašnjenje uvelike izašlo iz okvira ovog razmišljanja o Riječi. Ali, ja je smatram izuzetno važnom, odnosno ova riječ i njeno pojavljivanje u Bibliji na poseban način grije moje srce.
Ukratko, riječ „česed“ označava čvrstu ljubav i naklonost koju Bog izražava prema ljudima koji se nalaze unutar saveza u koje je Bog ušao sa Svojim narodom i koji su čvrsto zajamčeni Njegovim obećanjima. Ovaj pojam u sebi nosi ideju izuzetno pojačane i naglašene dobrote i ljubavi. Temeljno značenje riječi je „vjerna ljubav“, onako kako je to na poseban način izraženo unutar navedenih saveza.
Ova riječ za milost povezana je sa Mojsijevim Savezom (Izlazak 20:6; 34:6-7; Ponovljeni Zakon 5:10), i sa Davidovim Savezom (II Samuelova 7:15; I Ljetopisa 17:13; II Ljetopisa 1:8; 6:14, 42; Psalam 61.6-7; 89:33-34, 49).
Stoga, Davidovo pozivanje na „česed“, na milosrđe Božje, nosi u sebi pouzdanje u Božju vjernost Svojoj Riječi, Svojim savezima, kao i u izuzetnu Božju dobrotu i milost.
David je znao tajnu povratka Bogu. Znao je da su ljudski napori i trud uzaludni u postizanju Gospodinove naklonosti. Razumio je da se Bogu može pristupiti samo moleći se za Njegovu milost i naklonost.
Gospodin Bog, koji prebiva na visini i svetištu, također prebiva s onim: „koji je skrušena i ponizna duha, da oživim duh poniznih i da oživim srce skrušenih“ (Izaija 57:15c).
Psalam 6:5
Jer nema u smrti na te spomena, tko li će te u Šeolu hvaliti?
U svom očaju, pjesnik se molio za izbavljenje i spasenje. David je shvatio da će, osim ako mu Gospodin ne oprosti i ne skine teret s njegove duše, teret grijeha slomiti njegovo zdravlje i uskoro će doći u stanje u kojem više nema oporavka i nema obnove.
Drugim riječima, znao je da će, ako nastavi ovako kako i kamo ide, zapravo i doslovno umrijeti.
Psalam 6:6-7
Iznemogoh u uzdasima svojim; svake noći svoju kupam postelju, suzama svojim ležaj svoj natapam.
Od žalosti oko moje slabi, postara se zbog svih mojih neprijatelja.
U Psalmu 6:6-7 psalmist ponavlja i širi ono što je već rekao u stihu 2 o svom uzdisanju i nevolji duše svoje kao i o utjecaju njegovog grijeha na cijelo njegovo biće.
Štoviše, obavještava nas o svojoj intimi, o tome da je dok je noću ležao na svom krevetu isplakao pokajničke suze zbog svojih grijeha.
Braćo moja u Kristu, kako bi bilo dobro da nas Bog dovede do točke u kojoj bismo tako plakali i tugovali pred Njim zbog nepravdi i grijeha za koje smo krivi!
U stihu 7 saznajemo da je psalmist bio uznemiren ne samo zbog vlastitih grijeha, već i zbog; „svih njegovih neprijatelja“.
Činili su sve što su mogli protiv njega, što je psalmist itekako dobro znao. Štoviše, shvatio je da im je dao priliku da ismijavaju i omalovažavaju vjeru i štovanje Svemogućeg.
Kad god vjernici griješe, kako onda tako i danas, daju priliku Gospodinovim neprijateljima da se ismijavaju i da hule.
Psalam 6:8-10
Odstupite od mene, svi koji bezakonje činite, jer GOSPOD je čuo glas plača mojega.
Čuo je GOSPOD molbu moju, GOSPOD će primiti moju molitvu.
Nek se postide i silno smetu svi neprijatelji moji; neka se vrate i postide učas!
David se molio. Gospodin mu je dao jamstvo da ga je čuo i da mu je oprostio. Tako mu se vratila radost Gospodnja. Stoga se sada obraća onima koji čine bezakonje i potiče ih da se odmaknu od njega jer je Bog čuo glas njegova vapaja.
Prihvatio je to vjerom. Kad je to učinio, Gospodin mu je vratio radost spasenja. U stihu 9 David je ponovio misao iz stiha 8. Bog čuje i odgovara na molitve vjere koje proizlaze iz srca onih koji poznaju Boga.
Vjerom je David također vidio da će svi njegovi neprijatelji biti posramljeni i da će biti jako uznemireni. Bog će, u svojoj providnosti, postupiti sa svakim prema zaslugama njegova slučaja; „mjerom kojom mjerite, vama će se mjeriti“.
Nastavljajući svoje otkrivenje, psalmist je izjavio: „neka se vrate i postide učas.“ Svi neprijatelji Božji i neprijatelji slugu Božjih bit će posramljeni, to jest, njihova će očekivanja biti iznevjerena. Neće se ostvariti, ali psalmist izjavljuje da će se iznenada posramiti.
Bog dopušta zlim ljudima da nastave dalje naizgled bez ikakvog otpora, ali kada Gospodin završi Svoje djelo s onim tko je zao i dođe trenutak da se drastično obračuna s takvim, On to i učini.
Ovo je opće načelo koje se tiče Božjeg postupanja sa zlima. Ali nema sumnje da je psalmist s nestrpljenjem iščekivao vrijeme kada će se Bog obračunavati sa zlima općenito.
To će biti tijekom Razdoblja Velike nevolje kada će Gospodin poslati svoj gnjev na zemlju i očistiti je od svake zloće i pobune.
U to vrijeme Glasnik Saveza, Gospodin Mesija Ješua, Gospod Krist Isus, iznenada će doći u svoj Hram i preuzeti uzde vlasti u Svoje svemoćne ruke i vladati od mora do mora i od Rijeke do krajeva zemlje.
Još nekoliko riječi za ohrabrenje
Morate se pripremiti za molitvu molitvenim proučavanjem Biblije. Glavni razlog zašto unutarnja odaja nije privlačnija mnogim ljudima jest taj što ljudi ne znaju kako moliti. Njihova zaliha riječi brzo se iscrpi i ne znaju što drugo reći, jer zaboravljaju da molitva nije govor jedne osobe gdje sve dolazi s jedne strane, već je to dijalog, gdje Božje dijete sluša što Otac govori, odgovara na to i zatim traži stvari koje mu trebaju.
Nadam se i molim se da vam tekstovi poput ovog pomognu u izgradnji vašeg molitvenog života.
Pročitajte nekoliko stihova iz Biblije. Ne brinite se o poteškoćama koje su u njima sadržane. Možete ih razmotriti kasnije; ali uzmite ono što razumijete, primijenite to na sebe i zamolite Oca da Njegovu Riječ učini svjetlom i snagom u vašem srcu.
Pokušajte to sa ovim psalmom, kao što smo to ovdje napravili. Zastanite, razmišljajte, molite, vapite. Zapamtite pristupate Ocu koji vas voli.
Na taj ćete način imati dovoljno materijala za molitvu iz Riječi koju vam Otac govori; također ćete imati slobodu tražiti stvari koje vam trebaju. Nastavite na ovaj način i unutarnja odaja uskoro će postati više od mjesta gdje samo uzdišete i mučite se, već će postati mjesto živog zajedništva s Ocem Nebeskim.
Molitveno proučavanje Biblije neophodno je za snažnu molitvu.
Svu svoju brigu bacite na Njega, jer On se brine za vas.
(I Petrova 5:7)